Fekalni kalprotektin – šta pokazuje test iz stolice i kako se tumače rezultati

Fekalni kalprotektin

Fekalni kalprotektin je laboratorijski test iz stolice koji pomaže da se otkrije da li u crevima postoji upala.

Najčešće se koristi kada lekar želi da razlikuje inflamatorne bolesti creva, kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis, od sindroma iritabilnog creva (IBS), koji može davati slične tegobe, ali ne izaziva upalu sluznice.

Kalprotektin je protein koji oslobađaju neutrofili, ćelije imunog sistema koje se aktiviraju tokom upale.

Zbog toga viši nivo kalprotektina u stolici obično znači i veću verovatnoću da u crevima postoji aktivan inflamatorni proces.

Test je neinvazivan, radi se iz uzorka stolice i često pomaže da se odluči da li su potrebna dalja ispitivanja, uključujući kolonoskopiju.

Kada lekar traži fekalni kalprotektin

kada lekar traži fekalni kalprotektin
Lekar traži analizu fekalnog kalprotektina kako bi utvrdio prisustvo upale u crevima i razlikovao zapaljenske bolesti creva od neupalnih stanja
Ovaj test se najčešće traži kada simptomi traju ili se ponavljaju: dijareja, bolovi i grčevi u stomaku, nadutost, hitnost pri pražnjenju, krv ili sluz u stolici, kao i neplaniran gubitak telesne mase.

Kod osoba koje već imaju dijagnostikovan IBD, fekalni kalprotektin se koristi i za praćenje aktivnosti bolesti, procenu odgovora na terapiju i procenu rizika od pogoršanja.

Važno je, međutim, znati da test nije namenjen tome da samostalno presudi dijagnozu.

Lekari ga opisuju kao pomoćni alat koji se tumači zajedno sa simptomima, pregledom, laboratorijom i po potrebi endoskopijom.

Kako se radi test

test za fekalni kalprotektin
Test se radi tako što pacijent sakupi mali uzorak stolice u sterilnu posudu i odnese ga u laboratoriju na analizu/shutterstock.com

Uzorak stolice se najčešće uzima kod kuće, u čistu posudicu koju daje laboratorija ili lekar.

Važno je da uzorak ne dođe u kontakt sa urinom ili vodom iz WC šolje. Posudicu treba obeležiti i vratiti prema uputstvu laboratorije. Nema posebnog rizika od samog testa.

Pre analize obavezno prijavite terapiju koju uzimate. Neki lekovi, posebno nesteroidni antiinflamatorni lekovi poput ibuprofena i naproksena, kao i inhibitori protonske pumpe, mogu da utiču na rezultat i da otežaju tumačenje nalaza.

Takođe, iako je kalprotektin relativno stabilan u uzorku, rok i način čuvanja zavise od laboratorije, pa je najvažnije pratiti njihova konkretna uputstva.

Kako se tumače rezultati

U mnogim laboratorijama vrednost ispod 50 μg/g smatra se urednim nalazom i tada je IBD manje verovatan.

Ali postoje i laboratorije koje koriste graničnu zonu, na primer od 50 do 120 μg/g, dok pojedini klinički protokoli preporučuju ponavljanje testa i dodatnu procenu kada su vrednosti između 100 i 250 μg/g.

Zato rezultat uvek treba čitati zajedno sa referentnim opsegom konkretne laboratorije i kliničkom slikom pacijenta.

Praktično gledano, nizak nalaz obično govori u prilog tome da nema značajne upale u crevima i da je IBD manje verovatan.

Granično povišen nalaz često traži ponavljanje testa posle određenog vremena i proveru drugih mogućih uzroka.

Visok nalaz ukazuje da upala verovatno postoji, ali ne govori automatski i koji je njen uzrok.

Šta povišen fekalni kalprotektin može da znači

Povišen fekalni kalprotektin ukazuje na upalu u probavnom traktu

Povišen fekalni kalprotektin može biti prisutan kod IBD-a, ali i kod bakterijskih infekcija, celijakije, divertikularne bolesti, kolorektalnog karcinoma i drugih organskih bolesti digestivnog trakta.

Zbog toga pozitivan rezultat ne znači automatski da imate Kronovu bolest ili da imate ulcerozni kolitis. On pre znači: postoji razlog da se traži izvor upale.

Ako je nalaz povišen, lekar može preporučiti dodatne analize, ponavljanje testa ili kolonoskopiju.

S druge strane, kada je nalaz uredan, a nema alarmantnih simptoma, kolonoskopija često nije prvi sledeći korak i može se izbeći nepotrebna invazivna obrada.

Gde je test posebno koristan kod pacijenata sa IBD-om

Kod pacijenata sa već dijagnostikovanim IBD-om, fekalni kalprotektin je posebno koristan za praćenje aktivnosti bolesti

Kod već dijagnostikovanog ulceroznog kolitisa ili Kronove bolesti, kalprotektin je koristan za praćenje aktivnosti bolesti jer simptomi i stvarna upala nisu uvek isto.

AGA smernice zato preporučuju da se u praćenju bolesti kombinuju simptomi i biomarkeri, a ne da se odluke donose samo na osnovu toga kako se pacijent oseća.

Kod ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti vrednosti ispod 150 μg/g u određenim kliničkim situacijama mogu govoriti protiv aktivne upale, dok povišene vrednosti češće vode ka potrebi za dodatnom procenom, uključujući endoskopiju.

Ograničenja testa koja treba znati

Fekalni kalprotektin je koristan, ali nije nepogrešiv. Mogući su i lažno negativni i lažno pozitivni rezultati.

AAFP upozorava da test nije dobar izbor kada je sumnja na IBD već visoka na osnovu anamneze i pregleda, jer tada odlaganje endoskopije može da uspori dijagnozu.

NICE dodatno naglašava da test ne treba koristiti kao zamenu za dalju obradu kod osoba kod kojih postoji sumnja na karcinom creva.

Drugim rečima: ako imate krv u stolici, neobjašnjiv gubitak telesne mase, anemiju, crne stolice ili druge alarmantne simptome, potrebno je da se javite lekaru bez oslanjanja samo na jedan test iz stolice.

Za kraj

Fekalni kalprotektin je jedan od najkorisnijih neinvazivnih testova u savremenoj gastroenterologiji.

Pomaže da se razlikuju upalne i funkcionalne tegobe, smanjuje broj nepotrebnih kolonoskopija i daje lekaru bolju osnovu za odluku šta je sledeći korak.

Ali najbolji je kada se tumači u kontekstu simptoma, pregleda i drugih analiza, a ne izolovano.