Bilirubin je žućkasti pigment koji nastaje prilikom razgradnje crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). Nakon što hemoglobin iz „starih“ eritrocita u slezini i jetri biva razgrađen, stvara se nekonjugovani (indirektni) bilirubin koji je nerastvorljiv u vodi.
Ovaj pigment se vezuje za albumin i putuje do jetre, gde se konjuguje (povezuje sa glukuronskom kiselinom) i postaje rastvorljiv – konjugovani (direktni) bilirubin. Jetra zatim kroz žuč izbacuje bilirubin u digestivni trakt, a deo se izlučuje kroz urin i daje mu žutu boju.
Kada se to ne dešava, bilirubin se zadržava u krvi i može izazvati žuticu (žutilo kože i beonjača) i druge tegobe.
Povišene vrednosti stoga služe kao važan marker funkcionisanja jetre i žučnih puteva.
Normalne vrednosti bilirubina

Analiza bilirubina se radi iz uzorka venske krvi. Preporučuje se vađenje krvi ujutru, nakon noćnog gladovanja, jer unos hrane, alkohol i intenzivna fizička aktivnost mogu privremeno uticati na rezultat prema podatcima Nacionalnoe Biblioteke Medicine.
Posebna priprema uglavnom nije potrebna, ali je važno da se lekaru prijavi upotreba lekova ili suplemenata.
Svaka vrednost iznad referentnog opsega smatra se povišenim bilirubinom (hiperbilirubinemija) i zahteva tumačenje u kontekstu drugih laboratorijskih parametara i kliničke slike.
Referentne vrednosti bilirubina u krvi
| Parametar | Referentni opseg (µmol/L) | Referentni opseg (mg/dL) |
| Ukupni bilirubin | 0,0 – 21,0 | do 1,0 – 1,2 |
| Direktni (konjugovani) bilirubin | do 6,0 | do 0,3 – 0,4 |
| Indirektni (nekonjugovani) bilirubin | razlika ukupni – direktni | razlika ukupni – direktni |
Kod novorođenčadi i dece granice su više i drugačije se tumače.
Zašto raste nivo bilirubina u krvi?
Povišen nivo bilirubina u krvi znači da je narušen normalan tok njegovog nastanka, prerade ili izlučivanja.
U zdravom organizmu bilirubin nastaje svakodnevno razgradnjom crvenih krvnih zrnaca i brzo se uklanja iz krvotoka zahvaljujući jetri i žučnim putevima.
Kada se taj proces uspori ili prekine, bilirubin počinje da se nagomilava u krvi.
U praksi, lekari najpre pokušavaju da utvrde gde tačno dolazi do zastoja, jer se uzrok povišenog bilirubina gotovo uvek može svrstati u jednu od nekoliko jasno definisanih grupa.
Kada je problem u jetri
Jetra je centralni organ za preradu bilirubina. Ako je jetreno tkivo oštećeno, jetra gubi sposobnost da efikasno preuzme i konjuguje bilirubin, pa se on zadržava u krvotoku.
Studije su pokazale da su najčešći jetreni uzroci uključuju virusne hepatitise, alkoholno oštećenje jetre, masnu jetru, cirozu i autoimune bolesti jetre.
Kod akutnih zapaljenja jetre, bilirubin može naglo porasti i biti praćen umorom, mučninom i gubitkom apetita. Kod hroničnih bolesti jetre, porast je često sporiji, ali predstavlja znak progresivnog oštećenja funkcije.
U ovim stanjima često su istovremeno povišeni i jetreni enzimi, što pomaže lekaru u postavljanju dijagnoze.
Kada se crvena krvna zrnca razgrađuju prebrzo

U nekim slučajevima jetra je potpuno zdrava, ali u krvotoku nastaje previše bilirubina.
To se dešava kada se eritrociti razgrađuju ubrzano, što dovodi do povećanja indirektnog (nekonjugovanog) bilirubina.
Ovakav obrazac se viđa kod hemolitičkih anemija i stanja koja ubrzavaju razgradnju eritrocita, kao što su:
- autoimune bolesti krvi
- nasledni poremećaji eritrocita
- uvećana slezina
- pojedine infekcije
U tim situacijama jetra ne “zakazuje”, već jednostavno ne stiže da obradi količinu bilirubina koja se stvara.
Kada postoji zastoj u žučnim putevima
Ako se bilirubin normalno obrađuje u jetri, ali ne može da se izluči zbog prepreke u žučnim putevima, dolazi do njegovog povratka u krv.
Ovo stanje se naziva posthepatična hiperbilirubinemija i ima vrlo prepoznatljivu kliničku sliku.
Najčešći uzroci su kamen u žuči, zapaljenje žučnih kanala i tumori koji pritiskaju ili zatvaraju žučne puteve.
| Tipičan znak | Zašto se javlja |
| Tamna mokraća | Bilirubin se izlučuje putem bubrega |
| Svetla stolica | Žuč ne dolazi do creva |
| Svrab kože | Nakupljanje žučnih kiselina |
| Nagli porast direktnog bilirubina | Zastoj u oticanju žuči |
Ovakvi nalazi zahtevaju brzu dijagnostiku jer se problem često ne može rešiti bez intervencije.
Genetski uzroci povišenog bilirubina

Kod određenog broja ljudi povišen bilirubin nije znak bolesti, već posledica urođene osobine metabolizma.
Najčešći primer je Gilbertov sindrom, koji pogađa oko 5–10% populacije.
Ovo stanje se karakteriše povremenim porastom indirektnog bilirubina, naročito u situacijama kao što su:
- gladovanje ili preskakanje obroka
- stres i nespavanje
- infekcije i povišena temperatura
- intenzivan fizički napor
Vrednosti su obično blago povišene i ne dovode do oštećenja jetre, ali je važno da se Gilbertov sindrom dijagnostikuje tek nakon isključenja drugih uzroka.
Metaboličke i sistemske bolesti
Hronične bolesti koje zahvataju jetru i žučne puteve mogu postepeno povisivati bilirubin, često bez naglih simptoma u početku.
Autoimuni poremećaji, hronična insuficijencija jetre i maligni procesi mogu se prvi put “otkriti” upravo kroz laboratorijski nalaz povišenog bilirubina.
U ovim slučajevima, porast bilirubina se obično ne javlja izolovano, već zajedno sa drugim promenama u krvnoj slici.
Privremeni faktori i životne navike
Kod zdravih osoba, blago povišen bilirubin može biti prolazna pojava. Najčešći razlozi su dehidracija, fizički napor, neredovna ishrana i konzumacija alkohola.
| Privremeni faktor | Tipična reakcija organizma |
| Dehidracija | Koncentracija bilirubina u krvi raste |
| Intenzivan trening | Povećana razgradnja eritrocita |
| Gladovanje | Sporija konjugacija bilirubina |
| Alkohol | Privremeno opterećenje jetre |
Uklanjanjem ovih faktora, vrednosti se često normalizuju u roku od nekoliko dana.
Lekovi, infekcije i trudnoća

Određeni lekovi mogu oštetiti jetru ili izazvati zastoj žuči, što se manifestuje porastom bilirubina. Infekcije jetre i žučnih puteva imaju sličan efekat zbog zapaljenja tkiva.
Povišen bilirubin kod novorođenčadi
Kod novorođenčadi je povišen bilirubin česta i najčešće bezazlena pojava. Fiziološka neonatalna žutica javlja se kod većine beba u prvim danima života i povlači se spontano.
Međutim, ako su vrednosti izrazito visoke ili se žutica ne povlači, neophodno je praćenje i lečenje, jer u suprotnom može doći do oštećenja nervnog sistema.
Zaključak
Povišen nivo bilirubina u krvi nije bolest sam po sebi, već signal da je poremećen jedan deo složenog sistema u kojem učestvuju krv, jetra i žučni putevi.
Kod nekih ljudi uzrok može biti prolazan i bezazlen, poput dehidracije, fizičkog napora ili urođene sklonosti kao što je Gilbertov sindrom.
Kod drugih, povišen bilirubin može biti prvi laboratorijski znak ozbiljnijeg poremećaja jetre, žučnih puteva ili razgradnje eritrocita.
Ključ pravilnog tumačenja nalaza nije u samoj brojci, već u odnosu ukupnog, direktnog i indirektnog bilirubina, prisustvu simptoma i rezultatima ostalih analiza.
Zato se povišen bilirubin uvek posmatra u širem kontekstu, a ne izolovano.
Blaga odstupanja često ne zahtevaju terapiju, dok izražene ili progresivne promene zahtevaju dalju dijagnostiku i praćenje.
