Začepljeno uho bez bola – Uzroci, rešenja i kada potražiti pomoć lekara

Zacepljeno uho bez bola

Osećaj začepljenog uha dolazi iznenada, bez najave i često bez jasnog uzroka. Samo jednog jutra ustanete i primetite da nešto nije u redu.

Ne boli, nema nikakve temperature, upale, osećate se zdravo, ali je uho zapušeno, uz onaj poznat utisak „punoće” i pritiska, kao da vam je neko gurnuo tampon u uho.

Normalno je da se zabrinete i zapitate, naročito ako ne možete da se setite nikakvog mogućeg razloga zašto se ovaj problem pojavio.

Začepljeno uho koje ne boli može izgledati kao bezazlen problem i često to i jeste. Najćešće je uzrok mehaničke prirode – nakupljeni vosak, voda koja se zadržala nakon tuširanja, promena pritiska nakon leta avionom. Ponekad iza toga stoji i blaža upala Eustahijeve tube ili alergijska reakcija.

Ono što im je zajedničko jeste to da mogu izazvati osećaj pritiska, zatvorenosti i blago oštećenje sluha.

Mnogi odmah krenu da traže rešenje na svoju ruku: kapi, sprejevi, tehnike disanja, pa i čačkanje uha u pokušaju da ga „otpuše”.

Ali nisu sve metode bezbedne, niti podjednako delotvorne. U pojedinim slučajevima, čak mogu pogoršati stanje.

U ovom tekstu govorimo o mogućim uzrocima zapušenja uha bez bola i o tome kada je zaista vreme da potražite pomoć lekara.

Razlika između bola i začepljenosti

Muškarac drži uho zbog osećaja začepljenosti
Začepljeno uho bez bola obično ukazuje na blokadu zvuka ili pritisak, a ne na infekciju

Bol u uhu najčešće ukazuje na akutnu upalu ili infekciju – kao što je otitis media (upala srednjeg uha) ili otitis externa (spoljašnji otitis). Ti procesi su praćeni jakim bolom, crvenilom, eventualno temperaturom, a ponekad i sekretom.

Sa druge strane, začepljenost bez bola je često posledica nečega što blokira ili ometa prenos zvuka kroz uho, bez aktivnog zapaljenja.

To može biti nagomilan vosak, voda nakon kupanja, promena pritiska ili disfunkcija Eustahijeve tube. Takođe, sluzokoža može blago da otekne zbog alergija ili blage prehlade, što uzrokuje snižen pritisak u srednjem uhu i osećaj zatvorenosti.

U takvim slučajevima, pacijenti često opisuju osećaj kao da „čuju kroz filter“, „kao da im je uho pod vodom“, ili imaju utisak pritiska i punoće u jednoj strani glave.

Ovo su znaci začepljenja i često su prolazni, ali važno je pratiti koliko traju.

Koliko dugo je normalno da traje osećaj zapušenosti?

U slučaju nagle promene pritiska, kao što se dešava tokom leta avionom ili ronjenja, pritisak se obično izjednači u roku od nekoliko sati, najčešće spontano ili uz pomoć tehnika kao što su gutanje, žvakanje ili Valsalvina metoda.

Međutim, ako začepljenost uha traje duže od 48 do 72 sata, bez poboljšanja, ili ako se simptomi pogoršavaju – dolazi do zujanja, vrtoglavice, oslabljene ravnoteže ili osetnog gubitka sluha, to je signal da je vreme za pregled kod ORL specijaliste, jer dugotrajna disfunkcija Eustahijeve tube može zahtevati ciljano lečenje.

Najčešći uzroci začepljenosti uha bez bola

Kada uho zapuši, a ne boli, većina ljudi prvo pomisli na vosak ili vodu. Ali iza tog osećaja može stajati više različitih uzroka. Neki prolaze sami od sebe, a neki zahtevaju pažnju lekara.

Nagomilan ušni vosak

Blagi nagomilani ušni vosak vidljiv na ulazu u ušni kanal
Prekomerno nakupljanje ušnog voska može izazvati osećaj začepljenog uha i prigušen sluh

Cerumen, odnosno ušni vosak, prirodna je odbrana uha – štiti kožu ušnog kanala od bakterija, prljavštine i vode.

Međutim, kod nekih ljudi dolazi do prekomernog stvaranja voska ili njegovog zadržavanja. Kada vosak blokira ušni kanal, možete primetiti prigušen sluh, osećaj punoće i ponekad blago zujanje.

Problem se pogoršava ako pokušate da ga sami čistite vatiranim štapicima jer tada možete gurnuti vosak još dublje.

Promene pritiska

Srednje uho je zatvorena komora, a njegov pritisak se mora izjednačiti sa spoljnim. To se normalno dešava putem Eustahijeve tube.

Kada letite avionom, ronite ili menjate nadmorsku visinu, pritisak se brzo menja i može se desiti da tuba ne stigne da se prilagodi. Rezultat je osećaj zapušenosti, pritiska, čak i laganog gubitka sluha. Ovo stanje je obično prolazno i olakšava se tehnikama izjednačavanja pritiska.

Voda u uhu nakon kupanja

Ušni kanal ima specifičan oblik koji može „zarobiti“ vodu, posebno ako se vosak već nalazi u uhu. Voda stvara barijeru koja onemogućava normalno prostiranje zvuka i izaziva osećaj da vam je uho zatvoreno ili da čujete „kao pod vodom“.

U većini slučajeva, voda izađe spontano, ali ponekad može ostati zarobljena danima i izazvati iritaciju ili infekciju ako se ne ukloni.

Upala Eustahijeve tube bez infekcije

Eustahijeva tuba spaja srednje uho sa ždrelom i odgovorna je za ventilaciju uha. Kod alergijskih reakcija, prehlada ili naglih promena u telu, može doći do njenog blagog oticanja i disfunkcije bez prave infekcije.

Tada se pritisak u uhu ne izjednačava kako treba, pa nastaje osećaj zatvorenosti, ponekad uz blago zujanje ili gubitak sluha. Ovo stanje može potrajati nekoliko dana.

Alergije i zapušen nos kao indirektan uzrok

Kada su sluzokože nosa i sinusa pod upalom usled alergije ili virusne infekcije, dolazi do zadržavanja sekreta i oticanja tkiva. To ne pogađa samo nos – Eustahijeva tuba postaje neprohodna, a srednje uho gubi sposobnost ventilacije. Tako dolazi do osećaja zapušenog uha, iako bol izostaje. Kod osoba sa hroničnim alergijama ovo može biti čest problem.

Kućna rešenja i kada ih (ne) koristiti

Začepljeno uho često nas navede da pokušamo da sebi pomognemo odmah, ali sa svim metodama koje ste čuli od nekog ili pročitali na internetu, treba biti ekstremno pažljiv. Uho je osetljivo i većina samostalnih pokušaja lečenja može da nanese više štete nego koristi.

Kapanje ulja ili rastvora za uvo

Osoba leži na strani dok se kapi ulja ili rastvora pažljivo ukapavaju u ušni kanal
Kapi za uho moraju se pažljivo ukapati direktno u ušni kanal da bi omekšale cerumen

Kada je uzrok začepljenja nagomilan vosak, kapi za uho koje omekšavaju cerumen mogu biti efikasno rešenje.

U apotekama se mogu naći gotovi rastvori koji sadrže maslinovo ulje, glicerin ili razblaženi vodonik-peroksid (najčešće 3%).

Cilj je da se vosak omekša i lakše izbaci, bilo spontano ili prilikom ispiranja u ordinaciji. Kapi se obavezno koriste prema uputstvu i nikada ih ne treba stavljati ako postoji sumnja na perforaciju bubne opne (na primer ako postoji bol, sekrecija ili oštećen sluh).

Tehnike za izjednačavanje pritiska

U slučajevima kada je uzrok začepljenosti neravnoteža pritiska između srednjeg uha i spoljašnje sredine, korisne su takozvane autoinflatorne tehnike.

Među najpoznatijima je Valsalvina tehnika: zatvorite usta, stisnete nosnice i blago duvate kroz nos. Tako se povećava pritisak u nazofarinksu i podstiče otvaranje Eustahijeve tube.

Ova tehnika može odmah doneti olakšanje, ali treba je koristiti s oprezom, jer preterani pritisak može naštetiti bubnoj opni. Alternativne metode uključuju gutanje, zvanje žvake ili pijenje vode gutljaj po gutljaj.

Šta nikako ne raditi?

Najćešća greška je pokušaj mehaničkog čišćenja uha kod kuće. Vatirani štapići, spajalice, ključevi, ukosnice ili šibice – sve su to predmeti koje ljudi instinktivno koriste, ali koji mogu izazvati ozbiljne posledice.

Umesto da uklonite vosak, najčešće se dešava da ga gurnete dublje i napravite čep. Osim toga, možete izazvati iritaciju, ogrebotine ili čak oštećenje bubne opne.

Svako grubo mešanje u unutrašnjost uha može stvoriti više problema, koji će vas svakako odvesti lekaru.

Pravilo je jednostavno: šta ne biste stavili u oko, ne stavljajte ni u uho.

Kada je vreme da se obratite lekaru?

Začepljeno uho koje ne boli može biti prolazan problem, ali postoje jasni signali koji vam kažu da je važno da potražite stručnu pomoć. Neke situacije zahtevaju pregled kod lekara zato što upornost simptoma ili njihova kombinacija mogu ukazivati na ozbiljnije stanje koje nije vidljivo spolja.

Simptomi koji ne prolaze više od 2-3 dana

Blago začepljenje koje traje nekoliko sati do dan može biti potpuno bezazleno. Ali ako se pritisak, zatvorenost uha ili prigušenost sluha zadržavaju više od 72 sata, to je znak da je situacija složenija.

Dugotrajni simptomi mogu ukazivati na postojanje tvrdokornog čepa voska, disfunkciju Eustahijeve tube ili početak hroničnog procesa koji zahteva intervenciju lekara.

Pojava šuma u uhu, gubitak sluha ili vrtoglavica

Zujanje (tinitus), nagli ili postepeni pad sluha i problemi sa ravnotežom su simptomi koji zahtevaju ozbiljno razmatranje.

Ovi znaci mogu ukazivati na poremećaje u srednjem ili unutrašnjem uhu, uključujući Meniereovu bolest, neuritis vestibularnog nerva ili nagluvost senzorineuralnog porekla.

Pravovremena i savesna reakcija može značiti razliku između potpunog oporavka i trajnog oštećenja sluha.

Kada je potrebna intervencija specijaliste ORL?

Hronično začepljenje uha koje se vraća, ne reaguje na kućne metode ili je praćeno smetnjama i pogoršanjem sluha jasno ukazuje da je potreban stručan ORL pregled.

Specijalista će pomoću otoskopa proceniti stanje ušnog kanala i bubne opne, a po potrebi uraditi dodatne dijagnostičke testove, kao što su timpanometrija ili audiometrija.

U nekim slučajevima biće potrebno i dodatno snimanje kako bi se otkrio pravi uzrok začepljenosti i osmislio odgovarajući tretman.

Dijagnostika i tretmani kod lekara

Savremena dijagnostika obuhvata vizuelne, funkcionalne i instrumentalne metode kojima ORL specijalista ima na raspolaganju da otkrije uzrok problema, a terapija se prilagođava prema tačnoj dijagnostici i opštem stanju pacijenta.

Ušna toaleta – ispiranje uha

Jedan od najčešćih razloga za posetu ORL lekaru jeste uklanjanje cerumena.

Iako ušni vosak prirodno štiti uho, kada se nagomila može napraviti čep koji zatvara kanal. Lekar koristi specijalne instrumente (mikrohak, kiretu) ili metodu ispiranja mlakom vodom pod kontrolisanim pritiskom da bi vosak uklonio bezbedno.

Postupak je brz, bezbolan i efikasan, a pritom se pod direktnom kontrolom otoskopa ili mikroskopa sprečava oštećenje bubne opne.

Audiometrija i ispitivanje sluha:

Kada postoji sumnja da je začepljenost dovela do slabljenja sluha, sledeći korak je audiometrija.

To je standardni test kojim se meri prag sluha na različitim frekvencijama, a rezultat daje precizan uvid u to da li je problem provodnog tipa – zbog voska ili disfunkcije Eustahijeve tube – ili senzorineuralnog tipa (vezanog za unutrašnje uho i slušni živac).

Ovaj test je bezbolan, traje kratko i daje lekaru osnovu za dalji plan lečenja.

Lekovi kod upala bez bola

Kod zapaljenja Eustahijeve tube ili blage upale sluznice koja ne izaziva bol, terapija je usmerena na smanjenje otoka i vraćanje normalne funkcije ventilacije uha.

Lekar može prepisati antihistaminike (ako je problem alergijske prirode), dekongestive (za smanjenje otoka sluznice nosa i ždrela) ili lokalne kortikosteroidne sprejeve.

Terapija se individualno prilagođava i ima cilj da obnovi prohodnost tube i otkloni osećaj začepljenosti.

Prevencija i nega ušiju

Prevencija je ključ da bi se izbegle ponovljene epizode začepljenog uha i nelagodnost koja dolazi sa njima. Pravilna higijena, odgovorno korišćenje preventivnih preparata i redovna kontrola kod lekara mogu značajno smanjiti rizik od problema.

Kako pravilno održavati higijenu uha?

Muškarac čisti spoljašnji deo uha štapićem
Štapići za uši se smeju koristiti samo za spoljašnji deo uha, nikako za kanal
  • Ne gurajte predmete u uho – ušni kanal je osetljiv i prirodno se čisti. Upotreba štapića ili drugih predmeta može gurnuti vosak dublje ili povrediti bubnu opnu.
  • Perite samo spoljašnjost – dovoljno je blago pranje spoljašnjeg dela uha vodom i sapunom. Unutrašnjost kanala ostavite da telo reguliše samo.
  • Obratite pažnju na promene – svrab, sekret ili bol su znak da treba odmah otići kod lekara.

Kada koristiti kapi preventivno?

  • Kod sklonosti ka nakupljanju voska – osobe koje češće stvaraju cerumenske čepove mogu koristiti kapi na bazi ulja ili glicerina jednom nedeljno ili po preporuci lekara, ali nikako na svoju ruku.
  • Nikada bez indikacije infekcije – kapi se koriste isključivo za omekšavanje voska, ne za lečenje upala.
  • Samo uz intaktnu bubnu opnu – u slučaju perforacije ili curenja iz uha, kapi se ne koriste bez lekarskog nadzora.

Uloga redovnih ORL pregleda kod hronične začepljenosti

  • Kontrolni pregledi – ako imate hronične probleme sa začepljenošću, periodični pregledi kod specijaliste omogućavaju kontrolu i sprečavanje komplikacija.
  • Profesionalno čišćenje uha – ORL specijalista može bezbedno ukloniti vosak ili sekret i pratiti stanje bubne opne.
  • Praćenje sluha – kod čestih epizoda začepljenja preporučuje se audiometrijska kontrola kako bi se a vreme primetio eventualni pad sluha.

Začepljeno uho koje ne boli kao signal za oprez

Uši su izuzetno osetljive i često prve daju znak da nešto u našem telu ne funkcioniše kako treba.

To je signal za oprez koji nikako ne treba ignorisati, već pažljivo pratiti i reagovati ako zapušenost traje duže od 72 sata.

Vaš sluh je dragocen i ne obnavlja se lako. Ne eksperimentišite sami, ne trpite zapušenost i ne odlažite odlazak lekaru. To je najbolji način da svom uhu vratite prohodnost i punu funkciju, a sebi mir i rešite se brige.